Profesorka dr Nadežda Basara javnosi je poznata po uspešnom lečenju
teško obolelog od aplastične anemije, Željka Mitrovića vlasnika TV Pink,
kao i poznatog voditelja RTS-a Dejana Dekija Pantelića, koga je
izlečila od tumora na krajnicima. Lista poznatih ličnosti koje je lečila
se tu ne završava, jer neke poznate ličnosti ne žele da im se ime
pominje u javnosti
od raka (FOTO)">
Jedan od najvećih stručnjaka za transplantaciju matičnih ćelija u Nemačkoj i Evropi je profesorka dr. Nadežda Basara, za koju zna ceo svet i priča o njenim uspesima u lečenju teško obolelih pacijenata.
Dr Basara je trenutno direktor interne medicine na “Malteser St. Franziskus” bolnici koja je locirana u nemačkom gradu Flensburgu. Pre 17 godina je došla u Nemačku bez znanja nemačkog jezika, ali to joj nije bila prepreka da ga nauči i u isto vreme napravi uspešnu karijeru, postane docent, i kao prva doktorka iz Jugoistočne Evrope koja nije rođena i školovana u Nemačkoj, postane profesor medicine, piše makedonski Večer. Pet godina je bila na čelu transplantacionog centra Univerzitetske klinike u Lajpcigu. Zahvaljujući njoj taj centar je po rezultatima lečenja leukemija i po broju realizovanih transplantacija bio na prvom mestu u Evropi.
Ova jaka žena crpi energiju iz ljubavi prema medicini, ljudima, radu i porodici. Za nju je najveća satisfakcija kada izleči pacijenta i to smatra ličnim uspehom, što joj daje novu energiju na putu uspeha. Među pacijentima koje je lečila dr Basara ima i veliki broj
iz Srbije, Makedonije, Crne Gore, a javnost je upoznala po uspešnom
lečenju teško obolelog od aplastične anemije Željka Mitrovića, vlasnika
Pink televizije, kao i poznatog voditelja RTS-a, Dejana Dekija Pantelića, koga je izlečila od tumora na krajnicima. Pantelić se u jednom svom intervjuu priseća momenata sa
lečenja u Nemačkoj i kada mu je bilo dosta teško stanje dr Basara ga je
ohrabrila ovim rečima: “Dejane, kod mene ljudi ne umiru”. Lista poznatih ličnosti koje je dr Basara lečila se tu ne završava, jer neke poznate ličnosti ne žele da im se ime pominje u javnosti.
Pre 13 godina je transplantacijom matičnih ćelija od
nesrodnog donatora izlečila mladog pacijenta iz Srbije obolelog od
najtežeg oblika akutne limfoblasne leukemije, filadelfija pozitivne i to je prvi pacijent s Balkana izlečen od te bolesti. Povodom dana državnosti Srbije odlikovana je zlatnom medaljom, a prošle godine Crna Gora joj je dodelila državljanstvo za zasluge u lečenju njihovih pacijenata. Intervju sa dr Basarom, koji je izašao nedavno u makedonskom listu Večerprenosimo u celosti.
Opišite nam vaš put od doktora u Srbiji do vrhunskog hematologa i onkologa u Nemačkoj? - Put nije bio nimalo lak. Te prelomne 1997. imala sam 39 godina,
skladan brak, dvoje divne dece i supruga koji me je uvek u životu
podržavao. Sa završenom medicinom, magistraturom, doktoratom i
specijalizacijom u Beogradu radila sam kao načelnik funkcionalne
dijagnostike na Institutu za hematologiju Kliničkog centra Srbije. Dok
je direktor bio prof. dr Rolović sve je odisalo napretkom i znanjem i
značili smo sve do 1994. nešto u Evropi. Njegovim
odlaskom u penziju
nastao je preokret za mene saznanjem da nova direktorka nije imala
viziju napretka instituta, već je mislila samo na svoje lične interese. U
dogovoru sa suprugom odbijam dva poziva iz Pariza i prihvatam poziv
prof. Fauzera iz Nemačke, odlazim prvo ja, a suprug se malo kasnije
pridružio sa decom. Tamo sam, prosto rečeno, “bačena u vatru” u rad sa
najtežim hematološkim bolesnicima i dodatno me postavlja za
najodgovorniju osobu pred nemačkim zakonom o lekovima u proizvodnji
transplantata i kryo-konzerviranju matičnih ćelija. Vrlo brzo postajem
načelnik hematologije i onkologije. Za sve to vreme učim nemački jezik
koji u početku nisam znala (sporazumevala sam se na engleskom i
francuskom), učim za nostrifikaciju diplome, specijaliziram internu
medicinu i hematologiju i onkologiju, pišem naučne radove, kao docent sa
nostrifikovanom titulom doktora nauka držim vežbe i predavanja
studentima u Majncu i držim vežbe nemačkim kolegama sa posla iz
dijagnostike. Na Univerzitetu u Majncu sam predložena za profesora
medicine a titulu dobijam po prelasku na Univerzitetsku kliniku u
Lajpcigu, gde sam pozvana da budem glavni načelnik hematologije i
onkologije. Tamo sam vodila i transplantacioni centar matičnih ćelija
kao i proizvodnju transplantata matičnih ćelija i njihovo
kryo-konzerviranje. Ubrzo izbijamo na prvo mesto u Nemačkoj po broju i
uspešnosti transplantiranja a mene Evropsko društvo transplantatora
postavlja za glavnog inspektora transplantacionih centara po Evropi.
Videvši moje uspehe na svim poljima hematologije i onkologije Malteški
red Nemačke me poziva za direktora interne medicine u njihovoj bolnici u
Flensburgu, što sam pre četiri godine i prihvatila.
Kakav tretman imate tamo kao Srpkinja i da li vam je to bila prepreka u karijeri? - U Nemačkoj se pre svega ceni rad, i ako radite uspešno, bićete
prihvaćeni. Međutim, da biste uspeli kao stranac u Nemačkoj, a posebno
kao Srpkinja, morala sam da budem uvek duplo bolja od njih. To nije uvek
nailazilo na simpatije od strane mojih kolega, ljubomora je ljudska
osobina i naravno postoji i kod Nemaca. Pre dve godine sam, na primer,
doživela da je u regionalnim novinama izašao veliki članak o nedostatku
lekara u Nemačkoj, kao i zapošljavanju i problemima lekara iz
inostranstva. U okviru tog članka je objavljeno da se “priča” da ja
dajem prednost pacijentima iz Srbije u odnosu na nemačke pacijente, sto
je svakako “nonsens” za svakoga ko poznaje kodeks lekarske profesije i
Hipokratovu zakletvu, a naročito mene kao osobu i lekara kome nikada
nije bila bitna ni nacionalnost, ni boja kože, ni veroispovest
pacijenta. Šta biste vi preporučili vašim kolegama u Makedoniji i šta je put do uspeha jednog dobrog specijaliste? - Put do uspeha je samo optimalno i sveobuhvatno lečenje bolesnika sa
najboljim mogućim metodama koje postoje. U Beogradu nisam mogla da se
pomirim sa činjenicom da ne mogu da kod bolesnika primenim
transplantaciju od srodnog ili nesrodnog donatora, a znala sam da sa tom
metodom mogu da ih izlečim. Za mene je bilo neprihvatljivo da posedujem
znanje, a da ne mogu da ga primenim. Otišla sam u Nemačku 1997. da bih
mogla da radim kompletnu i najbolju medicinu i na taj način izlečim
mnogobrojne pacijente.
Šta znači brza i dobra dijagnostika za uspeh u lečenju bolesti? - Sve! Dobra i brza dijagnostika određuje sudbinu bolesti, da li
pacijent ima šanse da bude izlečen ili ne i zbog toga je izuzetno važna.
Trenutno kod svih malignih bolesti je neophodna molekularna
dijagnostika koja je u Nemačkoj gotova u roku od 48 sati. Takvu
efikasnost nema nijedna zemlja u Evropi, čak ni Švedska koja se smatra
jednom od zemalja sa najboljom zdravstvenom zaštitom u Evropi. Koliki je procenat izlečenih pacijenata sa malignim bolestima u vašoj bolnici? - Za ove četiri godine, koliko vodim onkologiju, hematologiju,
pneumologiju, dijabetologiju i intezivnu medicinu u bolnici Malteser St.
Franziskus Flensburg procenat izlečenja malignih bolesti je 90 odsto.
Taj podatak se odnosi na praćenje bolesnika dve godine posle lečenja u
bolnici jer kasnije nisu svi revnosni u kontrolama, tako da ne možemo da
dalje vodimo evidenciju o njihovom zdravstvenom stanju.
Po kojim medicinskim protokolima lečite akutne leukemije,
limfome i aplastične anemije i da li u lečenju matične ćelije daju dobre
rezultate? - Po najsavremenijim protokolima koji se primenjuju u svetu.
Transplantacija matičnih ćelija i dalje je jedina metoda sa kojom mogu
da se izleče gore navedene bolesti i pored velikog broja novih lekova
koji su registrovani za neke od malignih bolesti. Koliko ste transplantacija matičnih ćelija u vašoj uspešnoj karijeri realizovali? - Blizu sam brojke od 1.900, ali to nije toliko bitno,
već koliko sam
uspešno transplantirala. Svetski rezultat od 86 odsto preživljavljanja
dve godine posle transplantacije postigla sam u Lajpcigu, a nadmašila ga
sigurno sa transplantacijama u Flensburgu, koji je trenutno 90 odsto
uspešnosti za tri godine od otvaranja transplantacionog centra.
Da li imate pacijente iz Makedonije i koliko njih je izlečeno ovom metodom? - Sa zadovoljstvom mogu da kazem da od 17 godina koliko
transplantiram u Nemačkoj, u poslednjih 10 godina uspešno lečim i
transplantiram pacijente iz Makedonije. Transplantacijom matičnih ćelija
sam izlečila do sada najmanje 20 pacijenata iz Makedonije. Da li je transplantacija matičnih ćelija od nesrodnog
donatora revolucionarno dostignuće u medicini i kod kojih malignih
oboljenja daje dobre rezultate? - Transplantacija matičnih ćelija od nesrodnog donatora se primenjuje
u Nemačkoj preko 30 godina i činjenica da su rezultati isti kao i kod
transplantacije od srodnog donatora (brat ili sestra) je veliki uspeh,
ali ne bih mogla da kažem da se radi o novom revolucionarnom dostignuću.
Alogena transplantacija daje odlične rezultate kod akutnih leukemija,
mijelodisplastičnih sindroma, limfoma i teških oblika anemija.
Da li su kvalitetan način života i preventiva dobar način zaštite od malignih bolesti? - Kvalitetan način života, pod kojim se između ostalog podrazumeva
najmanje 30 minuta dnevno telesne aktivnosti u smislu šetnje, brzog
hodanja, trčanja, uz mediteransku ishranu, puno povrća, redovnog
korišćenja voća, ribe, belog mesa, bez pušenja i preteranog konzumiranja
alkoholnih pića je najbolja preventiva i zaštita od malignih bolesti.
Nažalost, to ipak nije dovoljno. Genetika, kao i izlaganje opasnim
hemijskim materijama i zračenju igraju veoma važnu ulogu u nastajanju
malignih bolesti. Zračenje osiromašenog uranijuma koji je korišćen
prilikom bombardovanja Srbije 1999. godine je dokazano kao riziko faktor
za nastajanje malignih bolesti.
Skandinavski čokoladni kolač
akon ove poslastice predlažemo šetnju ili neku drugu fizičku aktivnost, kako biste potrošili unete kalorije.
…Read More
Sličnosti i razlike srpske i grčke kuhinje
Poseban odnos između dva balkanska naroda, srpskog i grčkog, datira
još iz 19. veka i traje sve do današnjih dana. Zbog jakih prijateljskih
veza, ali i zbog sjajnih ugostiteljskih i domaćinskih manira, Grci
srpskim turist…Read More
Brza i neodoljiva poslastica: nes kafe kolač
Potrebno je:4 jajeta, 7 kašika šećera, 4 kašike džema po izboru, 1/2 pavlake, 4 kašike ulja, 3 kesice nescafe, 7 kašika brašna1/2 kesice praška za pecivo, 2 dl mlekadekoracija: 2 kesice šlaga, kesica nes kafe.
Pripr…Read More
Čokoladni kolač sa čilijem
“Hrana bogova”
se nekada nije konzumirala nikako drugačije nego sa čilijem. Ta drevna
moda poslednjih godina je ponovno zavladala
(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).p…Read More
Eurokrem kocke
Potrebno je:Za koru:
3 kom jaja, 3 kašike šecera, 3 kašike brašna,
(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});
3 kašike mlevenih pecenih
lešnika, 3 kašike čokolade u prahu, 3 kašike mleka, …Read More
0 komentari :
Objavi komentar